Šta je mijelopatija?

Mijelopatija je skup simptoma uzrokovanih kompresijom kičmene moždine. Kada nešto kičmenu moždinu, ona ne može pravilno da funkcioniše. To može dovesti do bola, gubitka osećaja ili poteškoća u kretanju određenih delova tela.

Kičmena moždina je skup nerava koji prenose poruke između mozga i tela. Nalazi se unutar šupljeg područja kičme (kičmeni kanal). Kosti u kičmi (pršljenovi) štite kičmenu moždinu. Nekoliko bolesti i stanja mogu oslabiti pršljenove, zajedno sa drugim potpornim strukturama u kičmi, i uzrokovati da oni stisnu kičmenu moždinu.

Verovatno ste izgubili osećaj ili ste osetili igle u ruci nakon što ste se predugo oslanjali na lakat. Sada, zamislite da taj osećaj nije nestao kada ste ponovo prilagodili svoju poziciju. Mijelopatija može učiniti da svakodnevni poslovi poput držanja olovke ili zakopčavanja košulje budu pravi bol (u vratu i leđima).

Vremenom se simptomi mijelopatije mogu pogoršati, tako da ne oklevajte da kontaktirate zdravstvenog radnika ako nešto ne izgleda kako treba. Dooktor može pomoći da upravljate simptomima nehirurškim opcijama ili da lečite mijelopatiju operacijom.

Koje su vrste mijelopatije?

Postoje tri vrste mijelopatije. Svaka od njih je nazvana po zahvaćenom području kičme:

• Cervikalna mijelopatija. Ovo je kompresija u vratu (cervikalna kičma). Najčešći tip cervikalne mijelopatije je degenerativna cervikalna mijelopatija (cervikalna spondilotična mielopatija), uzrokovana prirodnim promenama kičme kako starite.
• Torakalna mijelopatija. Ovo je kompresija u srednjem delu kičme, u srednjem i gornjem delu leđa (grudni deo kičme).
• Lumbalna mijelopatija. Ovo je kompresija u donjem delu leđa ili lumbalnoj kičmi (blizu zadnjice).

Koliko je ozbiljna mijelopatija?

Ako se ne leči, mijelopatija se može pogoršati. To može dovesti do jakog bola, trajnog oštećenja nerava i drugih teških komplikacija poput paralize.

Koji su simptomi mijelopatije?

Simptomi mijelopatije mogu uključivati:

• Bol u vratu ili leđima
• Trnci, utrnulost ili slabost u rukama, šakama, nogama ili stopalima
• Poteškoće sa finim motoričkim veštinama, poput zakopčavanja košulje ili hvatanja malih predmeta
• Gubitak ravnoteže ili koordinacije
• Gubitak kontrole bešike ili creva

Kompresija kičmene moždine utiče na nerve koji kontrolišu mnoge pokrete i funkcije tela. Različite oblasti kičmene moždine kontrolišu različite funkcije. Simptomi mijelopatije variraju u zavisnosti od toga koji deo kičmene moždine utiče.

Šta uzrokuje mijelopatiju?

Sve što komprimira kičmenu moždinu može izazvati mijelopatiju. Uobičajeni uzroci kompresije kičmene moždine uključuju:

• Herniju diska
• Infekcije i zapaljenja
• Neurodegenerativne bolesti (kao što je Parkinsonova bolest ili ALS)
• Spinalnu stenozu
• Spondilozu
• Traumatske povrede
• Tumor.

Koji su faktori rizika za mijelopatiju?

Mijelopatija može uticati na bilo koga u bilo kom uzrastu. Degenerativni oblici mijelopatije su češći kod odraslih starijih od 40 godina. Istraživanja pokazuju da ljudi kojima je dodeljen muški pri rođenju (AMAB) češće razvijaju mijelopatiju nego ljudi kojima je dodeljena žena pri rođenju (AFAB).

Kako se dijagnostikuje mijelopatija?

Zdravstveni radnik će dijagnostikovati mijelopatiju nakon fizičkog pregleda, neurološkog pregleda i testiranja. Tokom pregleda, lekar će Vas ispitivati o simptomima i istoriji bolesti.

Da bi potvrdio dijagnozu, lekar će zatražiti da uradite testove. Ovi testovi mogu uključivati:

• Testove snimanja, kao što su rendgenski snimak kičme, MR (magnetna rezonanca) ili CT skeniranje (kompjuterska tomografija)
• Mijelogram, koristeći kontrastnu boju, zajedno sa testovima za snimanje kako bi se pokazao odnos između kostiju i mekog tkiva u kičmi
• Testovi nervnih funkcija, kao što su elektromiografija ili izazvani potencijali, da se izmeri kako mozak i telo šalju poruke

Kako se leči mijelopatija?

Lečenje mijelopatije varira u zavisnosti od toga gde imate kompresiju kičmene moždine i šta je to izazvalo. Lekar može preporučiti nehirurške i/ili hirurške opcije lečenja specifične za situaciju.

Nehirurški tretman mijelopatije
Nehirurški tretmani mogu pomoći u ublažavanju simptoma, ali ne dekompresuju kičmenu moždinu. Ako su vaši simptomi manji ili čekate operaciju, vaš lekar može preporučiti nehiruršku negu kao što su:

• Nositi protezu
• Učestvovanje u fizikalnoj terapiji
• Uzimanje lekova, poput lekova protiv bolova, kortikosteroida ili lekova za lečenje upale.

Hirurgija mijelopatije
Ako imate mijelopatiju, operacija može da dekompresuje (ublaži pritisak na) kičmenu moždinu. Lekar može razmotriti operaciju ako nehirurške opcije ne ublaže simptome ili ako su simptomi dovoljno jaki da izazovu komplikacije.

Hirurzi koriste operaciju dekompresije kičme za lečenje mijelopatije. Hirurg može koristiti jednu ili više vrsta procedura za rešavanje mijelopatije:

• ACDF hirurgiju
• Diskektomiju
• Zamena diska
• Laminektomiju
• Laminoplastiku
• Spinalnu fuziju.

Hirurg će Vam objasniti rizike i prednosti procedure kako biste mogli da donesete informisanu odluku o svom zdravlju.